Kada se spomene banjalučki šah, jedna od prvih asocijacija je FIDE majstor Nikola Lakić, koji ove godine obilježava 45 godina aktivnog igranja.

"Sve je počelo davne 1966. godine. Bio je to moj nastup na takmičenju u Sarajevu, gdje sam neočekivano trijumfovao na Omladinskom prvenstvu BiH, na kojem je nastupilo 16 igrača. Sa 11½ poena osvojio sam prvo mjesto ispred Kneževića iz Bihaća i Sarajlija Kostića i Krpe. Tada sam imao samo treću kategoriju, najviše je bilo prvokategornika, a bilo je čak igrača sa titulom majstorskog kandidata. Ovaj moj senzacionalan rezultat dočekan je u Banjaluci sa oduševljenjem. Novinar Limun Papić u 'Krajiškim novinama' (današnji 'Glas Srpske') napisao je zapažen članak sa fotografijom: 'Lakić kao Cezar'. Ovaj, ali i napisi u drugim medijima, kao mladom igraču, imponovali su mi i djelovali stimulativno. Osvojena je prva kategorija, izboren je plasman na Omladinsko prvenstvo Jugoslavije i tako je počela moja šahovska karijera", rekao je Lakić.

Otkud ljubav prema šahu?

LAKIĆ: Kao i većinu mojih vršnjaka, u početku me je interesovao fudbal. Daleke 1963. godine čak sam otišao na nekoliko treninga u juniorima FK Borac pod kontrolom Aleksandra - Ace Mastele. No, poslije povrede ruke i postavljenog gipsa, jedan drugar me je pozvao da navratimo u Šahovski klub "Nikica Pavlić" i drevnu igru sam zavolio na prvi pogled, a na fudbal zaboravio. Osvojio sam početnu - četvrtu kategoriju i ubrzo na simultanci protiv Envera Bukića na 15 tabli uspio "otkinuti" remi i na taj način spasiti čast petnaestorice - bilo je 14½:½ u korist Bukića!

Koje su to zlatne godine banjalučkog šaha?

LAKIĆ: To je svakako period od 1967. do 1979. godine, kada je "Nikica Pavlić" (danas ŠK Banjaluka) bio peti u Jugoslaviji iza beogradskih ekipa Partizana, Crvene zvezde i zagrebačkih klubova Mladosti i Poštara, a Banjaluka treći šahovski grad u državi (iza Beograda i Zagreba). Boje seniora branili su Bukić, Vukić, Mihaljčišin, Šibarević, Lakić, Mačkić, šahistkinje: Vera Bukić, Mina Karabegović, te omladinci Filipović, Brković. Smatra se da je ovo najjača postava u istoriji banjolučkog šaha. I u pojedinačnoj konkurenciji ostvarivani su u to vrijeme izvanredni rezultati, a prednjačili su Milan Vukić i Enver Bukić, koji su postali prvi velemajstori u BiH i članovi reprezentacije Jugoslavije!

Kako ocjenjujete stanje šaha danas u Banjaluci, Republici Srpskoj i u BiH?

LAKIĆ: Nažalost, drevna igra se danas nalazi na veoma niskim granama. Većina šahovskih organizacija je bez prostora i sa oskudnim finansijskim sredstvima. Mnogi klubovi se gase. Miladin Gavrić i ja koji smo zaposleni u Šahovskom savezu Republike Srpske već 29 mjeseci smo bez plate i električne energije. Radimo u veoma teškim uslovima i uz veliku dozu entuzijazma. Ako vam kažem da reprezentacija BiH (muška i ženska) jedina nije nastupila nedavno na Prvenstvu Evrope, a učestvovale su sve bivše republike Jugoslavije - onda vam je jasna slika o stanju šaha i u državi BiH. Znam da je teška situacija u društvu, ali šahovska igra zaslužuje veće poštovanje.

Šah i mladi?

LAKIĆ: Mladi vole drevnu igru i to je ohrabrujući podatak u ovom trenutku. Predsjednik Evropske šahovske unije Bugarin Silvio Danailov 20. septembra ove godine u Briselu pred Evropskim parlamentom promovisao je akciju "Šah u škole", koja je naišla na veoma dobar prijem. Poznato je da šahovska igra pozitivno utiče na razvoj mladog čovjeka, jer utiče na razvoj inteligencije i samopouzdanja.

Ko su Banjalučani zaslužni za razvoj šaha?

LAKIĆ: Šahovska tradicija u Banjaluci je veoma bogata. Veliki doprinos popularizaciji i razvoju drevne igre grada na Vrbasu dali su šahovski radnici i igrači. Trebalo bi im putem memorijalnog turnira odati dužno poštovanje. To se sada čini turnirima koji su posvećeni Draganu Vještici i Ahmetu Ćejvanu. Turnire bi trebalo posvetiti i Vladimiru Kozomari (prvi banjalučki šahovski majstor), Mihajlu Mihaljčišinu, Zoranu Brkoviću, Milanu Borovnici....

Ko je najbolji igrač u istoriji svjetskog šaha?

LAKIĆ: Veoma teško pitanje. Spomenuću trojicu velikana: to su po mom mišljenju Aleksandar Aljehin, Mihail Botvinik i Bobi Fišer. Sva trojica su boravila u Banjaluci. Botvinik je jednom prilikom rekao sjajne riječi: "Šah je najblistaviji izraz ljudske logike!" Tri puta je vraćao titulu svjetskog šampiona. Ali možda je, ipak, Fišer najzaslužniji za ugled šaha u svjetskim okvirima, koji je igru volio na fanatičan način.

Šah i kompjuteri?

LAKIĆ: Kompjuteri su učinili mnogo u popularizaciji šahovske igre, ali su u isto vrijeme uticali na manju kreativnost. No, skoro da se bez njih ne može. Postali su nužno zlo. Smatram da ljudi treba da koriste mašine u smislu uspješnijih priprema, ali da ne treba da igraju zvanične mečeve protiv njih.

Nekoliko riječi o Školi šaha "Mala rokada", čiji ste jedan od osnivača.

LAKIĆ: Na inicijativu trojice entuzijasta, Milorada Ratkovića, Momčila Soprenića i mene, formirana je u Banjaluci 1996. godine. Ona se bavi organizacijom svetosavskih, vidovdanskih turnira kao i organizacijom takmičenja u okviru ekipnih prvenstava osnovnih i srednjih škola na nivou grada. Pobjednici nekih turnira mladih bili su sadašnji velemajstor Borki Predojević, zatim Sara Jaćimović, Dragana Nešić, Ranka Slijepčević, Nemanja Šipka... dok su gosti "Male rokade" bili poznati šahisti velemajstori Nataša Bojković, Dragan Kosić, Zlatko Ilinčić, Milan Vukić i mnogi drugi. Odigrali su simultanke i držali usmene novine.

Akcije Šahovskog saveza Republike Srpske?

LAKIĆ: Iako djelujemo u teškim uslovima, Šahovski savez Republike Srpske se trudi da realizuje programske aktivnosti na godišnjem nivou. Rukovodstvo Saveza je održalo nekoliko sastanaka sa predstavnicima Evropske šahovske unije. Bord Šahovske unije na svom sastanku u Jašiju (Rumunija) jula ove godine donio je odluku kojom se našem savezu dodjeljuje organizacija Prvenstva Evrope za mlade u ubrzanom i brzopoteznom šahu za 2012. godinu. Podršku za organizaciju Prvenstva dalo je Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport u Vladi Republike Srpske i to je lijepa vijest za mlade šahiste. Očekuje se nastup između 250 i 300 takmičara iz dvadesetak evropskih zemalja, a takmičenje će se održati u Banji Vrućici od 15 do 20. jula 2012. godine.

Lična karta

Nikola Lakić je rođen 1947. godine, a titulu šahovskog majstora osvojio je na Međunarodnom turniru "Banjaluka 1974".

Kongres FIDE na sastanku 1983. dodijelio mu je titulu FIDE majstora i međunarodnog šahovskog sudije.

Dva puta je sudio na šahovskim olimpijadama.

Po kategorizaciji JUGO-Sofke 1976. uvršten je u listu vrhunskih sportista Jugoslavije (savezni razred). Jedan je od osnivača Šahovskog saveza Republike Srpske 1992. i Šahovske unije BiH 2000. godine.

Tri puta je obavljao ulogu sudije u Kupu evropskih šampiona, a šest puta bio glavni sudija na Međunarodnom ženskom turniru u Jajcu.

Danas vodi Šahovsku radionicu u NUB Republike Srpske u Biblioteci na Starčevici. Polaznici Radionice su učenici OŠ "Branko Radičević", koji već dva puta uzastopno trijumfuju na ekipnim prvenstvima osnovnih škola na nivou Banjaluke.

Bogata biografija

Nikola Lakić posjeduje dva bala za titulu internacionalnog šahovskog majstora (Banjaluka 1977. i Budva 2002. godine). Branio je boje banjalučkog šaha preko trideset godina.

Bio je član ŠK Agrouniverzal (Zemun) kada je ova ekipa osvojila prvo mjesto na takmičenju Prve lige SR Jugoslavije (Nikšić, 1996).

Dva puta je dijelio prvo mjesto na otvorenim prvenstvima BiH (Banjaluka 1983. i Prijedor 1989). Bavi se novinarsko-publicističkim radom i jedan je od autora knjige "Dame na potezu" i "Osam decenija banjolučkog šaha" sa Nikolom Zeljkovićem.

Pisao je za "Glas" i "Glas Srpske", "Politiku", "Nezavisne novine", "Sportski žurnal", "Oslobođenje", "Šahovski glasnik", "Sport"... Zastupljen je u Zlatnoj knjizi FIDE, Enciklopediji Harija Golombeka i Antologiji jugoslovenskog šahovskog stvaralaštva.

Zaposlen je u Šahovskom savezu Republike Srpske, u kojem je od 1992. do 2002. godine obavljao ulogu generalnog sekretara, a poslije toga je stručni saradnik.

Dobitnik je "25. majske" nagrade SOFK-e Banjaluka, srebrne značke Šahovskog saveza BiH 1988. i drugih priznanja.

Instruktor FIDE je od 2005. godine. Dva puta je obavljao ulogu glavnog sudije na međunarodnim šahovskim turnirima u Banjaluci, te učestvovao u organizaciji na sedam od jedanaest održanih.

Na Evropskom prvenstvu za dame u Banji Vrućici 2000. godine u ubrzanom i brzopoteznom šahu bio je organizacioni sekretar manifestacije, na kojoj je nastupilo 35 takmičarki iz 11 evropskih zemalja.

("Glas Srpske")